Endometrioza je bolest kod koje tkivo slično tkivu koje oblaže unutrašnjost maternice raste izvan maternice. Najčešće se pojavljuje na jajnicima, jajovodima i tkivu koje oblaže zdjelicu, a može se pojaviti i na mjehuru, crijevima i rodnici. Dakle, kod endometrioze se tkivo sluznice maternice pojavljuje na “pogrešnim” mjestima u tijelu.

S endometriozom se “bori” gotovo svaka deseta žena u dobi od 25 do 40 godina.

Svaki menstruacijski ciklus, pod utjecanjem hormona, dolazi do rasta i zadebljanja sluznice maternice koja se potom odljušti. Menstrualno krvarenje je zapravo odljuštena sluznica maternice pomiješana s krvi. Tkivo endometrioze se ponaša kao i normalno tkivo maternice pa kod svakog ciklusa dolazi do rasta i zadebljanja te potom ljuštenja i krvarenja. Žene s endometriozom, stoga, za vrijeme menstruacije ne krvare samo iz maternice već i iz tkiva endometrioze. U tom slučaju krv ne može otjecati iz tijela nego se nakuplja u zdjelici i trbušnoj šupljini. Nakupljena krv izaziva iritaciju okolnih tkiva, bol i stvaranje priraslica. Priraslice su tračci ožiljkastog tkiva koji međusobno “sljepljuju” organe što može remetiti njihovu funkciju i uzorkovati kroničnu bol.

Uzroci

Točan uzrok endometrioze nije poznat, ali postoji nekoliko teorija o njezinom nastanku. Prema jednoj teoriji endometrioza je posljedica tzv. retrogradnih menstruacija. Kod retrogradnih menstruacija menstrualna krv jednim dijelom ne otječe iz tijela već se vraća kroz jajovode u zdjelicu. Menstrualna krv sadrži stanice sluznice maternice koje se onda “zalijepe” za tkiva u zdjelici i uzrokuju endometriozu. Druga teorija smatra da stanice endometrioze nastaju transformacijom stanica koje normalno oblažu organe zdjelice. Prema nekim teorijama stanice endometrioze putuju kroz krv i limfu poput stanica raka te se tako šire izvan maternice. Prijenos stanica iz unutrašnjosti maternice u zdjelicu moguć je i prilikom carskog reza i drugih ginekoloških operacija.

Žene čije majke, tete ili sestre boluju od endometrioze imaju veći rizik da će i same razviti bolest. Veći rizik od endometrioze imaju i: žene koje su prvu menstruaciju dobile rano, žene s kratkim menstruacijskim ciklusima, žene s dugim i obilnim menstruacijama, kao i žene koje kasno uđu u menopauzu.

Simptomi

Glavni simptom endometrioze je bol u zdjelici koja je često vezana uz menstruaciju. Iako mnoge žene osjećaju bolove u zdjelici u vrijeme menstruacije, kod žena s endometriozom ta bol je daleko jača. Bol kod spolnog odnosa, mokrenja ili defekacije, osobito u vrijeme menstruacije, uvijek mora pobuditi sumnju na endometriozu. Obilna menstrualna krvarenja ili krvarenja između dvije menstruacije također su čest simptom endometrioze. Kod nekih žena javljaju se i simptomi poput slabosti, proljeva, zatvora i mučnina. Jačina boli ne mora odgovarati težini bolesti što znači da žene s blagom endometriozom mogu imati intenzivnije bolove od žena s teškom endometriozom. Simptomi endometrioze mogu privremeno nestati u vrijeme trudnoće, a čak i potpuno nestati u vrijeme menopauze.

Zadržati kvalitetu života

Bolovi s kojima se pacijentice nose narušavaju kvalitetu njihovog života, utječu na socijalni život, spolne odnose, fizičke mogućnosti, a nerijetko i psihičko zdravlje. Svaka pacijentica s jakim bolovima u vrijeme menstruacije mora biti ozbiljno shvaćena i dobiti odgovarajuću liječničku skrb.

Glavna komplikacija endometrioze je neplodnost. Jedna trećina, pa čak i jedna polovina žena s endometriozom ima poteškoće s ostvarivanjem trudnoće, a endometrioza se često prvi puta otkrije upravo u sklopu obrade neplodnosti.

Ginekolog na temelju simptoma, ginekološkog pregleda i ultrazvuka može postaviti sumnju na endometriozu. Međutim, konačna dijagnoza se postavlja isključivo laparoskopijom. Laparoskop je tanka cijev s kamerom na jednom kraju koja se kroz mali rez uvodi u trbuh kako bi se prikazala područja endometrioze i prikupili uzorci sumnjivog tkiva za mikroskopsku analizu. Ovisno o težini laparoskopskog nalaza, razlikujemo četiri stadija bolesti: minimalni, blagi, umjereni i teški.

Individualni pristup liječenju

Liječenje endometrioze ovisi o težini bolesti, ali i o očekivanjima te željama pacijentice. Kod žena s minimalnom ili blagom endometriozom i blagim simptomima bolesti nije potrebno specifično liječenje nego samo praćenje i propisivanje lijekova za bol. Kod žena koje ne planiraju trudnoću, a bolovi su uz lijekove za bol i dalje neizdrživi, koristi se hormonska terapija. Postoji nekoliko vrsta hormonske terapije. Najpoznatije su kontracepcijske pilule koje djeluju tako da sprječavaju ovulaciju, smanjuju menstrualno krvarenje i najvažnije, smanjuju bolove u vrijeme menstruacije. Koriste se i lijekovi koji smanjuju proizvodnju hormona jajnika zbog čega žena ulazi u lijekovima uzorkovanu privremenu menopauzu što često gotovo potpuno otklanja bolove. Ukoliko pacijentica planira trudnoću ili ima teški oblik endometrioze moguće je operativno liječenje. Laparoskopija je minimalno invazivna operacija kod koje se ne radi “klasičan” rez na trbuhu, već se kroz male rupice uvodi kamera i instrumenti pomoću kojih se operira. Ponekad zbog opsežnosti zahvata to nije moguće te se tada radi “klasičan” rez na trbuhu tzv. laparotomija. Svakoj pacijentici s endometriozom pristupa se individualno kako bi se odredio optimalni oblik liječenja ovisno o težini bolesti, ali i željama same pacijentice.